Ispaša životinja za manje zagađenje u stočarstvu

Stočarstvo kao i mesna industrija sve se više nalaze na meti organizacija za zaštitu životne sredine koji smatraju da baš taj sektor donosi najviše štete prirodi. Jako se puno vode troši u mesnoj industriji, a čak trećina obrađene zemlje koristi se za proizvodnju milijarde tona stočne hrane. Sve se češće postavlja pitanje je li potrebno jesti takvo meso. Naučnica i akademska profesorka, kako navodi foodnavigator, poznata po svom radu o globalno održivoj proizvodnji hrane, Luis Fresko, smatra da izostavljanje mesa iz lanca proizvodnje nije rešenje. - Svima je jasno da uzgoj životinja ima uticaj na okolinu i stvaranje izduvnih gasova, te da se sve više razmišlja o tome kako je meso opasno za konzumaciju. Ipak, problem ne možemo rešiti na način tako da izbacimo iz lanca jedan od najbitnijih izvora proteina. Čak i ako bismo obustavili proizvodnju mesa i uzgoj domaćih životinja, na meti bi se sigurno našle divlje životinje, koje bi mnogi uzgajali za hranu - upozorila je Fresko. - Ispaša životinja pruža najveću nadu za smanjivanje izduvnih gasova, a ona se u svetu sprovodi sve manje. Veliki deo svetske površine je ili suv ili s druge strane previše vlažan. Zemlja za uzgoj je sve siromašnija, a tome smo krivi mi, a ne životinje. Baš ta ispaša životinja može učiniti što niko od nas ljudi ne može, a to je nejestivo bilje pretvoriti u vrlo vredne useve i hranu - objašnjava Fresko. Isto tako, izjavila je da životinje mogu da pomognu u rešavanju rastućeg problema otpada hrane. Nedavno je objavljeno istraživanje Univerziteta Wageningen prema kome svaka osoba po danu, u proseku, stvori otpada u vrednosti 500 kalorija, što je ekvivalent oko tri vekne hleba, ili kilogram jabuka, ili malo veća svinjska šnicla. - Kada bismo taj otpad mogli da upotrebimo za hranjenje životinja, to bi bilo odlično - rekla je Fresko. Iako je zagovornica mesa, Luis Fresko preporučuje i veću konzumaciju biljnih belančevina. Međutim, identifikovala je niz problema koji se pojavljuju u sve popularnijim alternativama mesu, a koje se baziraju na biljkama. - Svi ti veganski burgeri imaju veliki problem - svi su ultraprerađeni. Kao najzanimljiviju alternativu, Fresko je navela alge, ali je dodala kako je jako komplikovano uzgajati ih, te da rastu jako sporo. - Mislim da u budućnosti nećemo jesti meso svaki dan. Lako možemo bez njega tri ili četiri dana, ali u potpunosti ga izbaciti iz ishrane bilo bi pogrešno i za ljude, kao i za same životinje - zaključila je ova naučnica.