Uljana repica - biljka XXI veka

Uljana repica, trenutno treća uljana biljka po važnosti u svetu, zbog mogućnosti njenog plasmana interesantna je prerađivačkoj industriji, a u Srbiji se od 2000. godine javlja zainteresovanost proizvođača i otkupljivača, te je zastupljenost ove biljne vrste u našim atarima sve veća i poslednjih godina beležimo evidentan porast površina. Raznolikost formi i sortimenta uljane repice omogućava joj uzgajanje u skoro svim klimatskim oblastima, a agrotehnički i ekonomski značaj, kao i intenzivno oplemenjivanje uljane repice u najrazvijenijim zemljama, omogućavaju da površine i prinosi repice stalno rastu. Iako je korišćenje ove biljke raznovrsno, najčešće se gaji radi semena iz kog se ekstrahuje ulje, prenosi NS seme. Osim ulja, koje je primarni proizvod i koga u semenu ima 40-48%, uljana repica je značajan izvor belančevina. Visok sadržaj eruka kiselina u pojedinim sortama je omogućio primenu uljane repice i u industriji u vidu maziva. Metil estar, dobijen iz ovog ulja, uspešno se koristi za rad dizel motora. Pored do sada nabrojanih, postoje i brojne druge prednosti gajenja uljane repice. Ozima uljana repica, kao i druge ozime biljne vrste, izbegava period letnjih suša i visokih temperatura, koje su u poslednjoj deceniji u više godina dovele do strahovitog gubitka prinosa i prihoda na gazdinstvima. Posmatrajući agrohemijski aspekt, kod uljane repice se od ukupnog sadržaja kalijuma u biljci samo 1/5 nalazi u semenu, dok je ostatak u stablu, granama, ljuskama i lišću. Zaoravanjem žetvenih ostataka zemljište se obogaćuje organskim kalijumom, tj. sprečava se iznošenje, pa uljana repica predstavlja odličan predusev za kaliofilne biljke poput krompira, šargarepe i paradajza. Kod nas se seje u prvoj polovini septembra, a žetva se obavlja polovinom ili krajem juna u zavisnosti od klimatskih uslova. Setva se obavlja u vremenskom periodu kada u polju ima malo radova (berba kukuruza, vađenje šećerne repe, setva pšenice obavljaju se krajem septembra i tokom oktobra), što predstavlja prednost za organizaciju rada na gazdinstvu. Rano skidanje useva omogućava dobru pripremu zemljišta za naredne useve ili postrnu setvu nekih ratarsko-povrtarskih biljaka
(krastavac kornišon, šargarepa, cvekla, kukuruz šećerac ili silažni kukuruz, itd). Takođe, uljana repica je poznata kao izuzetna medonosna biljka. Prema literaturi, u povoljnim godinama sa jednog hektara se može dobiti od 100-150 kilograma meda.