voćepovrćemesožitaricemlekojajainputi

Malinari se bune zbog manipulacija na “slobodnom” tržištu

Nezadovoljstvo među srpskim malinarima zbog otkupne cene proizvoda se poslednjih meseci sve više intenzivira. Zato najavljuju radikalne proteste u Beogradu neposredno pred izbore 4. marta.

Njihovi poslednji protesti održani su 25. decembra prošle godine, takođe u Beogradu, no nisu doveli do rešenja problema otkupne cene maline. Uzrok nezadovoljstva malinara je izrazito niska prošlogodišnja cena u iznosu od 135 dinara po kilogramu koja je dovela u pitanje njihov opstanak. Prema rečima malinara, s tom cifrom se ne mogu pokriti ni troškovi proizvodnje. Adresa zahteva je ministar poljoprivrede Branislav Nedimović koji situaciju tradicionalno objašnjava “stanjem na tržištu”, dok preciznije nego on, malinari kao glavni problem navode oligopol otkupljivača. Proizvođači malina su se još ovog leta žalili kako otkupna cena maline ne prati rast cene izvoza proizvoda. Naime, malinari su tražili od ministra poljoprivrede, Branislava Nedimovića, da se u dogovoru sa “hladnjačarima” odredi jedinstvena otkupna cena po kilogramu malina, kako bi proizvođači već na početku godine imali informaciju o tome da li im se proizvodnja uopšte isplati. Međutim, vapaji u pomoć pokazali su se kao pucanj u prazno. Dobro uhodana neoliberalna logika o tome kako cenu maline određuje tržište i kako ministarstvo ne može da utiče na to, još se jednom pokazala kao nepropusna i otporna na socijalna pitanja. Malinari pritom primećuju kontradiktornost iste te logike, koja je s druge strane omogućila neometanu “kartelizaciju hladnjačara” što je proces dogovora između izrazito malog, oligopolnog, broja vlasnika hladnjača čije je udruživanje uzrokovalo nisku prošlogodišnju otkupnu cenu. Pritom ističu da su vlasnici najvećih hladnjača tajkuni poput Miroslava Miškovića čiji je odnos sa državom nešto bolji nego onaj malinara. Kao logično rešenje za malinare čini se formiranje zadruge. Tako bi malinari posredstvom zadruga mogli direktno da plasiraju svoje proizvode i da zaobiđu otkupljivače a samim tim i damping otkupne cene maline. Jer, inače bi se “crveno zlato”, kako tepaju malini, ubuduće moglo pretvoriti u “plodove gneva”. (Agronews)