Reči jeftine, hrana sve skuplja

Stručnjaci kažu da nismo izolovano ostrvo u moru, već deo svetskog tržišta. Zbog toga, objašnjavaju oni, poskupljenja na svetskom tržištu utiču i na maloprodajne cene kod nas. Nešto tu, ipak, ne pije vodu u potpunosti. Jer, kada padne cena nafte na svetskom tržištu, kod nas gorivo ne pojeftini.

Kada evro skače, svi u kretanju kursa nađu razlog za poskupljenja. Ali, kada evropska valuta pada ili kada joj se vrednost stabilizuje, nikome ne pada na pamet da cenovnike vrati na prethodni nivo. Zbog toga u organizacijama za zaštitu potrošača ističu da cene hrane u Srbiji, osim svetskog tržišta, kroji i naša specifičnost – nedovoljna konkurencija. Trgovci uglavnom nisu raspoloženi za razgovor o ovoj temi. Pravdaju se da su poslednja karika u lancu koji vodi od fabrike do potrošača i da oni samo primenjuju cenovnike koje određuju proizvođači, uvoznici, dobavljači. Drago Cvijanović, direktor Instituta za ekonomiku poljoprivrede, smatra da ne možemo mimo sveta i da cene hrane u Srbiji prate one na stranim tržištima, gde je takođe sve poskupelo. On navodi da se “broj stanovnika u svetu povećao, a elementarne nepogode poput suša i poplava nikada nisu bile češće nego poslednjih godina, pa su prinosi smanjeni”. U vodećim organizacijama za zaštitu potrošača kažu da svakodnevno prate kretanje maloprodajnih cena, a na pitanje zbog čega je hrana toliko skupa i zašto i dalje poskupljuje, imaju spreman odgovor. Doduše, drugačiji od odgovora ekonomskih stručnjaka. “Zbog čega sve poskupljuje? Zbog toga što imamo neuređene odnose na tržištu i trgovačke i proizvođačke monopole sa kojima država nikako da se obračuna”, ističe Goran Papović, predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije. (B92)