Voće i povrće “slađe” kada uvozimo

Iako se tvrdi da je Srbija poljoprivredna zemlja i da su idealni uslovi za proizvodnju, svake godine na uvoz voća i povrća potrošimo na desetine miliona evra. Pasulj i beli luk u Srbiju stižu iz Kine, Kazahstana, Kirgistana, Argentine, pa i Madagaskara.

Kruške smo uvozili i iz Južne Koreje. Vojislav Stanković, savetnik u Privrednoj komori Srbije kaže da je tržište poljoprivrednih proizvoda liberalizovan i da su ovo posledice koje moramo da osetimo. On je objasnio da je trgovačkim lancima daleko lakše da uvezu gotovu, kalibriranu, dorađenu i upakovanu robu, nego da je kupuju u rinfuzi i dorađuju u posebnim centrima. Za razliku od povrća, koje smo ove godine nešto manje uvozili nego inače, voće beleži povećanje uvoza od 11% u odnosu na isti period lane. Jabuke smo uvozili, a na stablima u voćnjacima ostajale su neobrane, jer je cena bila tako niska, da se berba nije isplatila. U vodećim trgovinskim lancima kažu da su prinuđeni da nabavljaju uvozni zeleniš i voće, i to onda kada domaća proizvodnja ne zadovoljava njihovu potražnju. Ponuda uvoznog voća i povrća, na pijacama kažu, zavisi od godišnjeg doba. - Od svežeg povrća najviše smo uvozili paradajz, lubenice, kupus, krastavac, papriku, crni luk i krompir - kažu u Ministarstvu trgovine. - Gotovo 60 odsto uvoznog paradajza stiglo je iz Makedonije, a ostatak uglavnom iz Turske. Lubenice su se najviše uvozile iz Makedonije, Albanije i Grčke, a kupus, krastavac i paprika iz Makedonije. Crni luk i krompir su najčešće stizali iz Holandije i Makedonije. (Novosti)