Zaštita proizvoda sa geografskim poreklom
Ministri poljoprivrede i trgovine Snežana Bogosavljević Bošković i Rasim Ljajić posetili su juče farmu ALK-MB Pešter i u razgovoru sa poljoprivrednim proizvođačima tog kraja istakli da će vlada pomoći razvoj poljoprivrede, kao i zaštitu imena proizvoda sa oznakom geografskog porekla u cilju povećanja izvoza.

Dunja se u Srbiji proizvodi na oko 1.600 hektara, što je više nego pre 10 godina ali i manje nego osamdesetih.
Najvažnije iz protekle nedelje:
Evroparlamentarci su odbacili kompromisno rešenje kojim se članicama EU dozvoljava da same odluče da li će ograničiti ili zabraniti prodaju i korišćenje genetski modifikovane hrane ili hraniva na svojoj teritoriji.
Pšenica bi, kako procenjuju stručnjaci, ove jeseni u Srbiji trebalo da bude zasejana na oko 550.000 hetara, uobičajenoj površini, sa koje se, u “redovnim” godinama dobija dovoljna količina žita za potrebe naše zemlje.
Zbog nedostatka para u državnom budžetu, 212.000 gazdinstava u Srbiji ostalo je bez subvencija za biljnu proizvodnju. Podsticaji od 6.000 din/ha ne isplaćuju se poslednjih pola godine, što je dovelo do početka traljave i siromašne setve.
Srpska suva šljiva ima brojne kupce širom sveta, a najpoznatiji proizvođači su dve čačanske firme, gde je proces sušenja u punom jeku. Preduzeće “Poljootkup” više od 10 godina vrši otkup i preradu sirove šljive. Prema rečima suvlasnika ovog preduzeća Miloljuba Đokića proizvodnja je isplativa i ne postoji problem sa plasmanom.
Na Veletržnici Beograd u protekloj sedmici trgovalo se sa ukupno 3.316 tona robe, i to najviše kupusom, paradajzom, grožđem, paprikom, tikvicama, šargarepom. U odnosu na pretprošlu sedmicu veći je obrt paprike, tikvice, jabuke, krompira i plavog patlidžana, dok je promet paradajza, grožđa, šargarepe, breskve, krastavca, crnog luka, šljive i lubenice bio manji.