Usevima su potrebne umerene temperature i više kiše

 

”Kratko zahlađenje neće značajnije uticati na razvoj useva na južnobanatskim poljima, a padavine od 10 do 15 litara nisu dovoljne da se popravi stanje vlage u zemljištu”, kaže Bogdan Garalejić, stručnjak za ratarstvo u Institutu ”Tamiš” Pančevo

    ”U zavisnosti od toga koliko je padavina bilo u pojedinim atarima, padavine neće značajno oporaviti sadržaj vlage u zemljištu. Pad temperature je ipak dobrodošao i povoljno će uticati na ozime useve, a u pojedinim slučajevima i doprineti klijanju i nicanju useva”, dodaje on.
    Zime skoro da i nije bilo, podseća struka, izuzev sredine januara sa mrazom do 12 stepeni u prizemnom sloju i snežnim pokrivačem, što je zaustavilo vegetaciju nakratko. Njegovim povlačenjem pojedine parcele su se ozelenele, a u prva tri meseca padavine su pokrenule vegetaciju i doprinele korišćenju primenjenog azota.
    Takođe, suma srednjih dnevnih temperatura u plusu i topli dani od početka aprila uticali su da se za tri nedelje ranije pomeri vegetacija ozimih useva, koji su klasali ili su u klasanju.
    “Nije bilo dovoljno vlage za rast i vlatanje i sada imamo useve koji su visoki od 30 do 50, a obično su od 75 do 90 centimetara. Nakon klasanja ide oplodnja i nalivanje zrna za šta je potrebno da bude kiše i umerenih temperatura najmanje 30 dana kako bi se iskoristila hrana iz zemljišta, neophodna biljkama. Istovremeno, prinos se mora zaštititi od bolesti”, napominje Garalejić.
    Plan setve prolećnih useva je da će kukuruz zauzeti 65.100, suncokret 35.700, šećerna repa 3.536 i soja 8.852 hektara. Setva šećerne repe je završena i usev se pojavio na parcelama, kukuruz je posejan na 70 posto površina i uveliko je nikao, suncokret je u nicanju dok je setva soje na početku. Sve je poranilo i stručnjaci kažu, ovo nije prvi put. Problem jeste bio sačuvati vlagu u drugoj pripremi, a navika da se još jednom pređe preko parcele uticala je, napominje stručnjak, da je veći broj proizvođača izgubio vlagu zemljišta.
    ”Proizvođači bi više trebalo da prate šta se na parcelama dešava nego što se drže navika i starih kalendara poslova. Moraju više i da uče kako bi se lakše prilagodili promeni vremena, sagledavali gde i koliko mogu da uštede na troškovima. Ono što ih čeka u godinama koje dolaze su i mere kojima će čuvati proizvodni resurs – zemljište i vlagu u njemu. Takođe, moraće da se poveća kontrola primene mineralnih đubriva i pesticida kako bi se ne samo ublažili klimatske promene nego i proizveo zdravstveno bezbedan i kvalitetan proizvod.     Za sve navedeno neophodni su odgovarajući podsticaji i zakonska regulativa u poljoprivredi i njihova kontrola sprovođenja”, ističe Garalejić.