Zašto su cene maline različite u šabačkom i ariljskom kraju?

Dok su malinari u okolini Šapca i Valjeva,koji dobijaju od prodaje malina, njihove kolege u ariljskom i ivanjičkom kraju iskazuju nezadovoljstvo trenutnom akontnom cenom tog voća i optužuju hladnjače za monopol.
Zbog toga je Dobrivoje Radović, predsednik Asocijacije proizvođača malina i kupina, zatražio od države da hitno reaguje kako bi se otkupne cene maline izjednačile u celoj Srbiji.
U razgovoru za Danas on navodi da se malina u šabačkom i valjevskom kraju otkupljuje po višim cenama nego u Arilju i Ivanjici koji su poznati po proizvodnji tog voća, a potom ocenjuje da je to rezultat monopola pojedinih hladnjačara i izvoznika dogovorenog na sastanku pre nekoliko dana u Arilju.
Međutim, hladnjačari u Arilju, neskloni da se javno oglase imenom i prezimenom, tvrde da nema nikakvog monopola, već da se malina u drugim područjima otkupljuje po dnevnim, a u ariljskom kraju po akontnim cenama, što znači da će kompletnu količinu otkupljene maline u tom kraju platiti po konačnoj ceni, koja će zavisiti od izvozne cene.
”Berba malina u šabačkom kraju je počela pre više od 20 dana i tamo je cena bila 450, a sada je od 620 do 700 dinara za gotovinsko plaćanje. Međutim, pre nekoliko dana cene su pale i tamo, jer je berba pri kraju“, kazao je Radović. S druge strane, navodi, akontna cena u Arilju je za gotov novac 550, a u ivanjičkom kraju 510 dinara.
”U Šapcu su hladnjače plaćale 90 odsto maline po 600 dinara i više u kešu. U kosjerićkom kraju, za ”vilamet“ plaćaju 630 dinara, a kod nas i dalje 510 i 550 dinara. Smatramo da je u pitanju monopol pojedinih vlasnika hladnjača i izvoznika i tražimo da to proveri Komisija za zaštitu konkurencije“, poručio je Radović i pozvao poljoprivrednu inspekciju da reaguje.
Ovogodišnji rod, zbog nevremena, procenuje on, biće od 30 do 50 odsto manji nego prošle godine, u zavisnosti od područja u Srbiji. Radović tvrdi da je malina veoma tražena u svetu i da su za srpsku malinu, kako kaže, zahvaljujući Ministarstvu poljoprivrede, otvorena nova tržišta, poput skandinavskih i arapskih zemalja, Japana, a da je rod u Poljskoj manji za 50, a u Čileu i za 70 odsto.
On tvrdi da bi akontna cena u ariljskom i ivanjičkom kraju trebalo da bude mnogo veća od sadašnje i poziva vlasnike hladnjača da zajedno reše problem.