Čačanska lepotica ponovo putuje u Rusiju

Tema

U čačanskom kraju je počela berba ranih sorti šljiva, a rod je u zavisnosti od sorte nešto bolji nego lane. Gotovo celokupan rod najtraženije "čačanske lepotice" biće, kao i ranijih godina, izvezen na rusko tržište, za sada, po ceni od 0,4 evra za kilogram.

Posebno dobra berba,od 30 do 40 tona po hektaru, očekuje se kod sorti pogodnih za preradu, kao što su "stenlej" i "čačanska rodna". Prema podacima magistra Ivane Glišić iz Instituta za voćarstvo u Čačku, rod stonih sorti šljiva, manji je zbog kiše i niskih temperatura u vreme cvetanja. Kada je reč o kvalitetu plodova, on je izuzetno dobar osim u krajevima gde je bilo grada.

Letnje suvo i toplo vreme uticalo je da se poveća sadržaj šećera i otkloni opasnost od truleži, ali suša se, međutim, nepovoljno odrazila na krupnoću veoma tražene "čačaske lepotice". Otkupljivači sada, pre pune sezone berbe,"čačansku ranu" plaćaju po 100 dinara za kilogram, dok se cena ostalih sorti kreće od 35 do 40 dinara za istu količinu. U firmi "Ideal frukt" iz Ježevice kod Čačka, očekuju dalji pad otkupnih cena, kako kažu, zbog sitnijih plodova, tako i ponude veće količine šljiva proizvođača iz Bosne i Hercegovine lkupcima u Rusiji.

Voćar iz Kačulica Radovan Radisavčević je kazao da gotovo sav rod njegovih šljivika u poslednjih 10 godina završava na ruskom tržištu, pre svega , ranostasne sorte, ali se taj proizvođač trudi da čitave sezone ima odgovarajuću količinu za izvoz. Radenko Pupavica iz susednih Mršinaca, koji pod šljivama ima oko četiri hektara i planira da izvoznicima preda skoro 60 tona plodova, zadovoljan je rodom, ali ne i ponuđenom cenom. "Cena je skoro ista kao i početkom berbe prošle godine, a već se najavljuje i manja... Do sada su svi naši troškovi višestruko porasli - od nafte do veštačkih đubriva i sredstava za zaštitu od bolesti i štetočina", istakao je Pupavica. U čačanskom kraju, inače, zasađeno je više od 230.000 stabala šljiva.

Prosečna starost šljivika je oko 30 godina. Poznate sorte stvorene u ovdašenjem Institutu za voćarstvo, koji puni 65 godina postojanja, zauzimaju 36 odsto šljivika; 33 odsto je pod "stenlejom", a ostalo otpada na autohtone sorte, od stare "ranke" i" džanarike", do čuvene "požegače".

izvor :Tanjug - Ekos