Kukuruz podiže cene pšenice

Tema

Sredinom protekle nedelje cena kukuruza se podigla na nivo ovogodišnjeg rekorda od 26 dinara po kilogramu. Potom je opala na oko 25,30 dinara po jedinici mere. Pad cene kukuruza u Srbiji usledio je zbog smirivanja tržišta u svetu, kao i pada potražnje od strane izvoznika, uz najavu moguće zabrane izvoza. Pojeftinjenje kukuruza nastupilo je samo u SAD, dok je u Evropi još uvek prisutno lagano poskupljuje. Kod nas je kukuruz prodavan za prosečno 25,80 sa tendencijom opadanja.

U Mađarskoj je prodavan za protivvrednost od 27,46, u Francuskoj za 30,86, SAD 30,36, u Rusiji za 25,17 i u Ukrajini za 18,80 dinara po kilogramu. Svi su izgledi da cena kukuruza, do berbe u Srbiji, još uvek može da poraste, ukoliko se takve tendencije jave i na berzama sa kojima se upoređujemo. Ako cene na berzama u regionu ne porastu,valja uočekivati da će ih cene u Srbiji dostići.

- Rod pšenice u svetu je nešto slabiji nego lane, kaže Vukosav Saković, direktor Poslovne zajednice „Žita Srbije“. -Ali 2011. godina je bila rerkordna tako da nastali pad nije razlog zbog kojeg bi pšenica trebalo da poskupljuje. Ipak, u SAD je poskupela za 16,63 dolara po toni, u Francuskoj za 12 i Srbiji za tri, dok je u Mađarskoj pojeftinila za dva evra po toni. Cena pšenice, na berzama sa kojima se upoređujemo je u porastu, uglavnom, zbog sve skupljeg kukuruza. Na tržištu Srbije moguće je očekivati da će cena pšenice pratiti zbivanja u okruženju, čak može da bude i na višem nivou. Sadašnja domaća cena od 26 dinara po kilogramu je bila prihvatljiva za izvoznike pa je u julu nastavljen plasman na tržišta susednih država.

Računa se da u rezervama ima oko 400.000 tona, što nije moguće plasirati u naredna dva-tri meseca, pa će Vlada Srbije moći da interveniše, ukoliko to bude potrebno. Neizvesno je kako će država intervenisati. Moguće je da skine carine na uvoz, da uvede kvote i zabrane izvoza, ili da primeni obe mere istovremeno. Ukidanjem carina domaće cene bi se izjednačile sa onima u Mađarskoj, kao nama najbližem tržištu. Uvođenje zabrane ili kvota neće dati očekivane efekte na smirivanje tržišta pšenice.

Kupovina 100.000 tona pšenice za 23 dinara po kilogramu je, očigledno zakasnela i neadekvatna mera. Posebno što je tržište, veoma brzo, podiglo cene iznad onoga što je uvela država. Zato je do sada prijavljena prodaja državi u količini od samo14.500 tona, što ne znači da će biti iprodato. Ukoliko bi država dodatno povećala otkupnu cenu to bi destabilizovalo tržište. Za takvu meru ne postoji preka potreba, jer se raćuna da u rezervama ima preko 400.000 tona.

Povećanje cene pšenice uticalo je da se sada brašno prodaje po 30-34,5 dinara za kilogram. Ukoliko bi se primenjivao paritet da se cena kilograma pšenice uveća za 1,4, onda bi cena brašna trenbalo da bude 36,5 dinara po kilogramu. Ali pitanje da li će to odgovarati i pekarima, koji će se suočiti sa umanjenom potražnjom njihovih proizvoda.

Izvor: Društvo agrarnih novinara