Pšenice u Srbiji 10 odsto više nego prethodnih godina

Ozima pšenica ove godine prostire se na više od 600.000 hektara, što je za oko 10 odsto više nego prethodnih godina. Dobri prošlogodišnji prinosi i podnošljiva cena doprineli su povećanju zasejanih površina.

Ipak, niska cena na međunarodnom tržištu prepolovila je domaći izvoz u januaru. Prema rečima Vukosava Sakovića, predsednika Fonda za žito Srbije, setva je trajala nešto duže nego što su bili optimalni rokovi. Tako je biljka na nekih 70% zasejanih njiva u odličnom stanju, dok ostatak malo kasni sa razvojem. Nisu bili jaki mrazevi, pa još nije ugrožena. ”Sada sledi prva prehrana pšenice, što bi bilo dobro da se uradi Time se obezbeđuje veći prinos i bolji kvalitet zrna. Vreme setve pšenice poklopilo se prošle godine sa berbom kukuruza, pa je cena prvenstveno presudila da se poljoprivrednici okrenu ovoj kulturi”, kaže Saković. Pred nama je prolećna setva koja počinje u aprilu. Tada se seju kukuruz, soja i suncokret, dok se šećerna repa seje maju, objašnjava sagovornik Novosti. Prošlogodišnji rod pšenice bio je oko 2,6 miliona tona, a uz prelazne zalihe, imali smo skoro 2,9 miliona tona ove žitarice. Srpski poljoprivrednici za izvoz su imali na raspolaganju oko 1,2 miliona tona, pa je za šest meseci iz naše zemlje “izašlo” 560.000 tona. ”Izvoz je u januaru naglo opao zbog niske cene na međunarodnom tržištu”, objašnjava Saković. ”Naše cene su ostale iste, pa će izvoz biti simboličan ovog meseca. Jedan od problema oko izvoza je i taj što nemamo ujednačen kvalitet, pa dobru i lošu pšenicu mešamo. Trenutna cena pšenice u Srbiji je 17,5 i 18 dinara za kilogram, dok je cena na Dunavu oko 16,5 din/kg. Među najvećim uvoznicima naše pšenice su zemlje u okruženju. Komšijama prodamo između 300 i 500 tona pšenice i brašna, dok ostatak ode na međunarodno tržište, pa tako naše žito završi u Africi i na Bliskom i Dalekom istoku. Kako kaže Saković, ove godine bi proizvođači trebalo da avansno dobiju subvencije, i to pre setve. ”Poljoprivrednim proizvođačima bi to dosta pomoglo da izađu iz ovog, najvećeg posla u poljoprivredi”, smatra Saković. (Novosti)