Aprilski mraz u Srbiji ugrozio i vinograde

    Hladni vazdušni front je, krećuči se od severa ka jugu zemlje, zahvatio najznačajnija vinogorja Srbije u noći 20. aprila. Iznenađujuće hladno aprilsko jutro i pojava radijacionog, niskog poznog prolećnog mraza u dobrom delu Srbije ugrozila je voćarsku, vinogradarsku, a delom i povrtarsku proizvodnju, prenosi posrtal Klima 101
    Ipak, čini se da je od naleta hladne vazdušne mase-mraza najveća oštećenja pretrpela vinova loza, o čemu svedoče brojni mrazom opustošeni vinogradi u delu Vojvodine i Centralne Srbije.
    Karakteristika ovog prolećnog mraza bila je dugotrajnost (trajao je 4-6 sati u zavisnosti od lokaliteta) i intenzivnost (temperature su varirale od -2 °C do -4 °C). Mraz koji je zahvatio vinovu lozu ovog vikenda bio je neobično jakog inteziteta, sa temperaturama između -2 °C i -4 °C u zavisnosti od lokaliteta, što je pogubno za čokote koje su u tom trenutku, usled ranijeg otpočinjanja vegetacije, razvile sočne zelene lastare pune vode.
    Ovakve slike nisu tipične u Srbiji, gde pojava poznog prolećnog mraza retko kada dovodi do ovako ozbiljnih oštećenja na vinovoj lozi, za razliku od pojedinih vrsti voća poput oraha, badema, kajsije.. Razlog ovakvih oštećenja je veoma rano otpočinjanje vegetacije usred natprosečno visokih srednjih dnevnih temperatura tokom marta i aprila. Kako je biološka nula za vinovu lozu 10°C (suma efektivnih temperatura na kojoj vinova loza započinje svoj godišnji razvoj) ostvarena krajem marta i tokom prve dekade aprila, u momentu pojave mraza na većini sorti lastari su dostigli porast od 15-20 cm.
    Iako su u pitanju neobične, pa i nesvakidašnje okolnosti, to ne znači da su one nepoznate od ranije struci – niti da su sasvim u potpunosti neočekivane za ovo doba godine. Drugim rečima, ovakvi rizici postoje, i po aktuelnim modelima može se očekivati da oni budu sve veći, zato što klimatske promene uzrokuju veću promenljivost i nestabilnost vremenskih pojava.
    Ovaj rizik po srpske vinograde se, štaviše, već nalazi i u aktuelnim planovima Republike Srbije u borbi protiv posledica klimatskih promena.
    Kako se navodi u Programu, radi zaštite vinogradarske proizvodnje od posledica klimatskih promena, potrebno je zaštititi čokote od mraza tzv. aktivnim merama: orošavanjem, zagrevanjem i mešanjem vazduha kada je to neophodno, ali pre svega pasivnim merama, odnosno pravilnim odabirom lokaliteta za podizanje vinograda, izborom sortimenta, adekvatnom primenom svih ampelotehničkih mera i dr.
    Rizik od pojave poznog prolećnog mraza mraza u našim vinogradima može trenutno da se oceni kao umeren, u tzv. nivou 2 od ukupno tri; međutim, po aktuelnim klimatskim modelima on će se u budućnosti povećavati, i može postati rizik sa ozbiljnim izazovima za stabilnu vinogradarsku proizvodnju proizvodnju.
    U Srbiji, klimatske promene menjaju sliku vinogradarstva, a pre svega tako što pomeraju idealne uslove na više nadmorske visine. Po osmotrenim promenama klimatskih uslova, toplotni uslovi po tzv. Vinklerovom indeksu, koji koristi Međunarodna organizacija za lozu i vino (OIV), već su se pomerili na oko 200 metara nadmorske visine. Kako se navodi u Programu, u najnižim oblastima su u međuvremenu zavladali toplotni uslovi koji nisu postojali u klimi 20. veka.
    To znači da se se optimalni uslovi menjaju, i to relativno brzo.        Republici Srbiji je 2012. godine izvršena rejonizacija vinogradarskih površina, što je ključan državni projekat i glavni preduslov određivanja optimalnih uslova za uzgajanje vinove loze i različitih sorti u odnosu na lokalitet u 3 regiona (Vojvodina, Centralna Srbija i Kosovo i Metohija), u okviru kojih je definisano 22 rejona sa 77 vinogorja i nekoliko vinogradarskih oaza.
    Od rejonizacije, primera radi, zavisi primena državnih subvencija za vinogradare u delu podizanja ili eksploatacije vinograda.
    Takođe, kako pokazuju zabeležene promene klimatskih uslova, rejonizaciju je neophodno unapređivati i ažurirati na svakih nekoliko godina. Isto tako, potrebno je ažurirati rejonizaciju u delu sa potencijalnim rizicima od pojave poznog prolećnog mraza.
    Na taj način bi se, uz adekvatne mere zaštite od mraza na lokalu, mogli da izbegnu ili ublaže ovakve velike štete u vinogradima u budućnosti.