Leskovački paradajz prodat preko Google berze

Tema

Pored paprike, paradajz je jedna od najtraženijih povrtarskih kultura Leskovčana, a neuređeni odnosi na tržištu često dovode do pada cene, pa se iz godine u godinu ponavlja mučna slika – povrtarima je isplativije da ga bace, nego da ga iznose na tržište.

To se ponovilo i nedavno kada je cena paradajza na kvantaškoj pijaci dodirnula minimum od deset dinara po kilogramu.
A onda je došlo do izvoza koji je za pet-šest dana rešio problem tržnih viškova i stabilizovao cenu. Šta se to dogodilo za vrlo kratko vreme, objasnio je diplomirani inženjer poljoprivrede Igor Ristić, savetodavac za melioraciju, u tekstu koji je pod naslovom ”Kako je ’Gugl’ prodao leskovački paradajz” objavio na sajtu Poljoprivredne savetodavne i stručne službe.
”Krajem juna cena paradajza na leskovačkoj kvantaškoj pijaci je bila 60 dinara. Sa povećanjem temperature u plastenicima u Jablaničkom okrugu paradajz je počeo naglo da zri, veće količine su ponuđene na pijaci i cena proizvoda je pala na 20-25 dinara.
Leskovački informativni portali su ovu vest objavili 6. jula i javnost je informisana o trenutnoj ceni. Počinje lavina napisa o bacanju paradajza i gubicima leskovačkih povrtara. Štampani mediji i internet mediji u Srbiji počinju da više izveštavaju o trenutnoj ceni paradajza. ”Gugl” kao pretraživač indeksira stranice i stavlja ih na prvo mesto.
Kucanjem reči ”paradajz” i ”cena” dolazimo do rezultata pretrage. Sve informacije koje se objave preko interneta su globalne, jedan od primera je i kampanja vezana za veliki pad cene paradajza. Bugarska i Grčka preko svojih uvoznika koriste trenutnu nisku cenu i počinje izvoz paradajza za Bugarsku, Grčku i Bosnu i Hercegovinu.
Polako se smanjuju viškovi paradajza na kvantaškoj pijaci i cena paradajza postepeno počinje da raste. Trenutno se izvozi za 50-60 dinara po kilogramu”, kaže Ristić. ”Ovo je tipičan primer kako internet mediji mogu da utiču na kretanje ponude i tražnje određenih proizvoda.
Jedno je sigurno, imali smo sreće da su zemlje u okruženju i njihova tržišta bila zainteresovana za uvoz ovog proizvoda. Naši poljoprivrednici su dovoljno sposobni i edukovani da proizvode najkvalitetnije poljoprivredne proizvode. Jedna od mana je što stihijski sade određene proizvode bez ispitivanja tržišta, što je velika greška, jer mogu zapasti u problem sa prodajom kao što je ovde bio slučaj”, smatra Ristić.

Izvor: Politika