Afrička kuga svinja realna opasnost za srpsko stočarstvo

Bez pronalaska vakcine protiv afričke kuge svinja (AKS) nemoguće je suzbiti ovu zaraznu bolest. Ukoliko se virusom zarazi samo jedna životinja, treba na human način uništiti celokupno stado u okolini - napomenuo je prof. dr Dejan Krnjaić na stručnom skupu upriličenom na Naučnom institutu za veterinu Novi Sad, na temu ”Afrička svinjska kuga - epizootiološka situacija u Srbiji”. - Ne postoji opasnije i lukavije bolesti s obzirom da virus može dugo da boravi u krvi svinje a da se ne primeti da je životinja zaražena kugom i zato treba primenjivati sistem organizovane kontrole tova. To podrazumeva da se žitovinje drže u
zatvorenom prostoru, izolovane, i da ljudi koji ih hrane imaju zaštitu opremu i odeću. U Srbiji je prošle godine registrovano 258 slučaja u 107 gazdinstava u južnom i istočnom delu zemlje - rekao je prof. dr Krnjaić i podvukao da je potrebno da struka zajedno sa Upravom za veterinu Ministarstva poljoprivrede i državnim organima odredi biosigurnosne mere i za to izdvoji novac. - Bolest je prisutna i kod nas ali je za sada pod kontrolom, što ne znači da neće doći do novih pojava zaraze koje bi mogle da nanesu i značajnije materijalne štete, koje su već pretrpele i još trpe druge zemlje u okolini i šire, gde je bolest prisutna. Prema rečima prof. dr Krnjaića, potrebno je u prvom redu podići ograde duž granica sa Bugarskom, Rumunijom i Mađarskom gde je prisutna AKS koja pravi velike gubitke ne samo gazdinstvima već i državima koje moraju da uvoze svinjsko meso. - Ograde su potrebne da bi se zaustavilo kretanje divljih svinja - naveo je prof. dr Krnjaić i kazao da imamo i drugi problem, jer najveći se broj svinja tovi na malim porodičnim gazdinstvim  na tradicionalan način u otvorenom prostoru, pomijama, koje mogu biti kontaminirane i prenosioci bolesti. Od oko 2,9 miliona svinja koliko smo imali prošle godine obeleženih, dve trećine životinja su tovili mali farmeri u čijim oborima je bilo do deset svinja. - Pošto najveći tov imamo u malim porodičnim domaćinstvima potrebno je uskladiti propise i kategorisati komercijalne farme i one koje to nisu, jer su mala gazdinstva najveća žarišta za pojavu AKS - kazao je prof. dr Krnjaić. Inače, afrička svinjska kuga pojavila se 2007. godine prvo u Gruziji a onda raširila i na druge zemlje. Još nije stigla do SAD,ali će sigurno doći i do tamošnjih farmi, rečeno je na skupu. Virus je inače bio prisutan samo u Africi dok nije počeo da se širi svetom.