Kukuruza će biti za izvoz, ali da li ćemo moći da ga isporučimo kupcima?

Ove godine očekuje se rod kukuruza između 6,2 i 6,7 miliona tona, što znači da ćemo za izvoz imati više od dva miliona tona. Međutim, zbog problema sa transportom i logistikom, pitanje je da li ćemo kukuruz uopšte moći da isporučimo potencijalnim kupcima. Ratare dodatno brine i cena, jer sa sadašnjih 16 dinara po kilogramu ne mogu ni da vrate ono što su uložili u proizvodnju, a kamoli da zarade. “Prinos je šarolik, jer je bilo dosta elementarnih nepogoda. Tamo gde je duvao olujni vetar i gde je padao led, prosek je oko 4 tone po jutru, bar kod mene. Tamo gde nije bilo nevremena biće sigurno više, 5-6 tona po katastarskom jutru. To je svakako više nego prošle godine”, kaže Stevan Radovančev, poljoprivrednik iz Zrenjanina. “Treba reći da je kukuruz u ovo vreme prošle godine bio 35 dinara po kilogramu, a sada je 16–16,5 dinara. Najveći problem i za pšenicu, i za suncokret, i za soju, i za kukuruz, jeste cena. Imali smo
bolje prinose nego prošle godine, ali cena je mnogo lošija. Definitivno da je zarada upitna”, dodaje Radovančev. Da li će ratari sada prodavati kukuruz ili će ga čuvati u nadi da će cena ići gore, teško je reći. “Neko će prodavati, jer nismo zaradili ni na pšenici, ni na suncokretu, a treba zasnovati novu proizvodnju”, kaže Radovančev. “Ja lično sam trećinu već prodao, a za dve trećine ćemo videti šta će biti u narednih mesec-dva. Proizvođači se nadaju da će od tri kulture koje seju, zaraditi bar na dve. Ove godine zarade nema ni na jednoj”. I u Zadružnom savezu Vojvodine su saglasni da će rod kukuruza biti veći nego prošle godine i da se prinosi razlikuju od njive do njive zbog vremenskih neprilika. “Očekuje se prosečni prinos od najmanje šest tona po hektaru. Prosečna proizvodna cena kukuruza ovogodišnjeg roda je oko 30 dinara po kilogramu, što znači da bi u slučaju prodaje posle berbe po aktuelnim tržišnim cenama, proizvođači pretrpeli ogromne gubitke”, kaže Jelena Nestorov Bizonj, predsednica Zadružnog saveza Vojvodine. Kako ističe, problemi u transportu i drugoj logistici sve su veća prepreka izvozu poljoprivrednih proizvoda. “Države potpisnice Sporazuma CEFTA i neke druge evropske države (Italija, Austrija) su najčešća izvozna tržišta za kukuruz iz Srbije”, dodaje. “Logistički problemi za izvoz za bilo koju žitaricu su veliki i ne može se predvideti do kada će trajati. U skladu sa navedenim, izvoz je otežan, a naročito na udaljena tržišta”.