Ministarka: Uspeli smo da očuvamo poljoprivredu, ali afrička kuga se širi brzinom svetlosti

 

Ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković ocenila je da se ministarstvo izborilo sa teškim trenucima u izazovnom periodu.
    „To je period kada smo uvezli probleme, i imamo klimatske promene koje nas ni u jednom segmentu nisu zaobišle. Mislim da smo uspeli da očuvamo poljoprivredu novim davanjima, novim merama koje smo brzo uvodili i reakcijama, a na kraju krajeva i ambijentom, što i jeste uloga države u ovom slučaju – da ojačamo poljoprivrednika, i ne damo mu da propadne“, istakla je Tanasković za Euronews Srbija.
    Ona je naglasila da tu podrazumeva podizanje subvencija, uvođenje prelevmana, reakcije na tržištu, ali i pojačane kontrole kako prerađivači ne bi ugrožavali primarne proizvođače.
Upravo afrička kuga je jedan od većih problema za srpske poljoprivrednike ove sezone, jer će uticati kako na smanjenje broja svinja, tako i na cenu mesa. Eutanazirano je 31.100 svinja, a još 31.500 je poslato na klanje, tamo gde su zdrave ali postoji rizik jer je bolest u okruženju.
„To meso je zdravo, provereno, analizirano, i kad je ušlo u klanicu, i biće analizirano kada izađe iz klanice. Sve kontrole su pojačane, to i jeste rezultat tog broja“, kaže Tanasković.
    Ona je objasnila da se afrička kuga „širi brzinom svetlosti“, i zamolila poljoprivrednike koji se bave uzgojem svinja i imaju ih za svoje potrebe, da krenu ranije sa svinjokoljem.
„Na taj način spasavamo svoj stočni fond. Država će nadoknaditi ako je svinja eutanazirana, ali ljudi neće imati meso koje su planirali. Savet je da ljudi krenu sa svinjokoljem ranije“, kaže Tanasković.
Za one čije su svinje eutanazirane, isplaćene su nadoknade, tačnije više od 300 miliona, ističe ministarka.
    Postavlja se pitanje šta je kod onih proizvođača kod čijih se svinja pojavi afrička kuga – spekulacije su bile brojne, a išle su dotle da će se ljudima po tri godine zabranjivati da se bave uzgojem. Tanasković, međutim, objašnjava da nije tako.
    „Kada kuga uđe na farmu, u početku su ljudi krili, zakopaju ili uklone svinju koja je uginula. Ali, nema spasa, ne postoji mogućnost da ne budu zaražene sve koje su bile sa njom. Bitno je da se odmah interveniše, čim je nešto drugačije u odnosu na to kako je bilo ranije, da se odmah reaguje da bi se spasilo meso“, upozorava Tanasković.
    „Od trenutka kad je izvršena dezinfekcija, i kada je na toj teritoriji zaraza sklonjena, treba da prođe 45 dana, da bi nove svinje mogle da se unesu na tu farmu. To je 45 dana, uz uslov da bude skinuta zaraza na toj teritoriji“, objašnjava ministarka poljoprivrede za Euronews Srbija.

    Nepravilno prijavljene subvencije

Još jedna važna tema su subvencije, odnosno to što je utvrđeno da su neki imali parcele koje nisu obrađivali, a uzimali su subvencije za proizvodnju. Ministarka je prošle nedelje rekla da je kontrolisana 101 parcela, i da su na 99 uočene nepravilnosti, od čega je 81 parcela bila potpuno nepoljoprivredna.
    „U međuvremenu su iskontrolisane još 43 parcele, od čega 39 je bilo u nepravilnosti. To znači da je neverovatno kakva moć spekulacija i izvrtanja realnosti postoji. To su ljudi koji nisu poljoprivrednici, oni su u e-agraru prijavili parcelu na kojoj je šuma. Ko zna koliko dugo su uzimali novac iz sredstva budžeta, a nisu se bavili poljoprivredom na toj parceli. Ne može se reći da su slučajno pogrešili jer je rok za prijavu bio kratak“, kaže Tanasković.
    Na pojedine komentare koji govore u prilog tome da se poljoprivredom uglavnom bave stariji ljudi, i da je u pitanju možda greška jer nisu toliko vični kompjuteru i programima, Tanasković kaže da te tvrdnje ne stoje.
„Prvo, ti poljoprivrednici su dolazili ili u stručnu službu, ili je dolazio neko mlađi ko je prijavljivao. Tvrdim da u Srbiji nema poljoprivrednika koji ne zna gde šta gaji. Ti poljoprivrednici neće biti kažnjeni, ako gaje kukuruz, a kažu da je pšenica jer je na pola parcele tako… oni nisu predmet“, kaže Tanasković.
    „Gde god postoji da se obrađuje parcela ali nije ono što je prijavljeno, dobiće da isprave do 31.12.2023. godine“, kaže Tanasković.
Za one koji ne obrađuju, a prijavili su se za subvencije jer im se u katastru to vodi kao poljoprivredno zemljište, situacija je drugačija.
    „Ta gazdinstva su i otvarana da bi dobili subvencije. Prvo će ići u pasivan status na tri godine, a onda upravni postupak i sve ono što iz zapisnika proizilazi“, zaključuje ministarka.