Osigurano samo 16 odsto useva

Tema

Iako stručnjaci već godinama proizvođačima preporučuju osiguranje, poljoprivrednici u Srbiji nemaju naviku da osiguravaju useve. Podaci pokazuju da je svega 16 odsto poljoprivredne proizvodnje kod nas osigurano.

Donedavno, taj procenat je bio dvostruko manji. Manji proizvođači ne osiguravaju svoje useve, jer im je, kako kažu, osiguranje skupo i neisplativo. Problem je i što se većina njih nije raspitivala o subvencijama koje u ovoj oblasti nudi država, a koje se upravo odnose na površine do 20 hektara. Zemljoradničke zadruge očekuju od poljoprivrednika da, kada ugovaraju posao, svoju proizvodnju i osiguraju. ”Svedoci smo da se klima menja. To prouzrokuje različite elementarne nepogode. Polise osiguranja više nisu skupe i na to ne treba gledati kao na trošak. Osim toga, država subvencioniše 40 odsto premije osiguranja. Kada dođe do nepogoda, svi su u problemu. Počev od zadruge koja je finansirala proizvodnju do proizvođača koji je koristio ta sredstva i ne može da se razduži”, kaže Radislav Jovanov, predsednik Zadružnog saveza Vojvodine. Zemljoradnička zadruga Polet iz Aleksandrova je pozitivan primer iz prakse. Polise su plaćene kod čak dve osiguravajuće kuće. Osiguranje obuhvata sve – imovinu, mehanizaciju, mašine, radnike i useve. Direktor ove zadruge Bojan Stepanović tvrdi da osiguranje useva nije luksuz, već potreba. ”Troškovi osiguranja po hektaru nisu toliko visoki da bismo razmišljali da li će se nešto dogoditi ili ne. Obrađujemo velike parcele, pa nam se ne isplati da rizikujemo. Za osiguranje pšenice i suncokreta izdvajamo između 500 i 600 hiljada dinara. Meni se ne isplati da prinose, čija je vrednost veća od pola miliona evra, rizikujem. Usevi na površini od 600 hektara su osigurani od poplave, požara i grada. Dakle, od osnovnih rizika”, kaže Bojan Stepanović, direktor ZZ Polet. On navodi da je “isplativost dokazana ukoliko se svake pete ili šeste godine javi problem. Ministarstvo poljoprivrede će pokrenuti kampanju kako bi se osiguralo što više gazdinstava u Srbiji, najavio je ministar Branislav Nedimović. ”Mi ćemo raditi jednu kampanju u narednim danima kako bi se što više ljudi opredelilo za taj sistem. Menjamo i pravilnik kako bismo afirmisali tu metodu zaštite”, rekao je Nedimović za RTS. U tom ministarstvu kažu da imaju plan kako da različite vrste voćarskih kultura brzo oporave i da će se krenuti za sedam dana, pošto procene koliku su štetu napravili prolećni sneg i mraz. (agronews)