Suša otežava setvu pšenice

Optimalni rok za setvu pšenice je do 25. oktobra, ali je izvesno da će zbog suve zemlje mnogi sejati i nakon tog roka. Poljoprivredni analitičar Čedomir Keco smatra da je proizvodnja pšenice za domaće ratare i dalje rizik, jer ne postoje ugovori između proizvođača, otkupljivača, prerađivača i izvoznika pšenice. “Izostala je ozbiljna edukacija koje sorte pšenice imaju šansu u izvozu i koje su bitne za meljavu i za kvalitet hleba kod nas u Srbiji”, kaže Keco.

U Topličkim vinogradima berba u punom jeku

U Topličkim vinogradima, na površini od preko 50 hektara, u punom je jeku berba vinskih sorti grožđa. Rod i kvalitet su veoma dobri, pa se očekuje i proizvodnja kvalitetnog vina od autohtonih sorti grožđa. U prokupačkom selu Gojinovcu, stotinak berača dnevno ubere 25 do 30.000 kilograma grožđa. Rod i kvalitet su na zavidnom nivou, a berba će potrajati sve do kraja oktobra. “Kvalitet grožđa je odličan, obzirom kako je godina počela, kišovita i vlažna.

Berbu jabuke usporio nedostatak gajbica

Berba jabuke je u punom jeku. Ipak, za pojedine domaćine ovih dana se berba obustavlja. Razlog je kako kažu nedostatak gajbica - jabučara. Drvene letvarice u koje se pakuju jabuke su zapremine 13 – 14 kg, a cena jedne gajbice na tržištu je od 68 – 74 dinara za komad. Prema rečima voćara, ko se nije jabučarima obezbedio na vreme sada je u ozbiljnom problemu. ”Brali smo nekoliko dana ali smo morali da prekinemo jer nemamo ambalaže.

Počinje setva pšenice iako nema dovoljno vlage

Setva pšenice u Srbiji počeće za nekoliko dana, jer je optimalan rok 5. oktobar, mada nema dovoljno vlage, rekao je juče direktor Poslovnog udruženja Žita Srbije Vukosav Saković. On je dodao da se sporadično seje i ječam, a da je završena setva uljane repice na 50.000 hektara. Proizvođači su, prema njegovim rečima, bili spremni da zaseju i više uljane repice, ali nije bilo dovoljno semena. Saković je rekao da je kukuruz do sada obran na oko 60 odsto površina i berba prema kalendaru ne kasni, već je počela ranije.

Palo interesovanje za dugoročni zakup državnih oranica

Za dugoročni zakup državnog poljoprivrednog zemljišta ove godine konkurisalo je 25 investitora a među njima je samo jedna strana kompanija iz Danske. Javni poziv završen je pre nekoliko dana ali već sada je jasno da interesovanje nije ni približno kao 2017, kada je u trku za rentiranje državnih oranica na 30 godina ušlo čak 224 investitora. – Ovo ukazuje da su uslovi na prošlom pozivu bili rigorozni i da će Srbija prihvatati samo one projekte koji mogu da razvijaju domaću prehrambenu industriju.

Mraz “obrao” zasade povrća

Neoubičajeno niske temperature tokom prethodnih noći posebno se negativno odražavaju na povrtarske useve. Pojedini povrtari već su pretrpeli milionske štete. Mile Mušicki, mladi povrtar iz Đurđeva, svoju proizvodnju zasniva na deset hektara. Mušicki očekuje gubitak po hektaru od najmanje milion dinara. Pošto ima osam i po hektara zasađenih pod krastavcem, Mušicki kaže da će gubitak biti osam i po miliona dinara. “Za nekih pet do šest dana posao bi bio gotov, ali je propalo dva do tri vagona”, dodaje Mušicki.

Dobra godina za podunavsko voće i grožđe

U plodnom Podunavlju vinogradari ovih dana skidaju sa loze poslednje čokote grožđa, a paralelno počinje berba jabuka. Za razliku od prošle godine, kada je suša uzela danak na svakom plodu i desetkovala prinose voća u ovom kraju, ova sezona donela je ekstremne padavine. – Godina je ipak bila pogodna za podunavsko voće. Pored svih klimatskih prilika, ne može se reći da je bilo loše. Pogotovo ako uzmemo u obzir da u našem kraju voćnjaci uglavnom nemaju sisteme za navodnjavanje, obilne padavine su u neku ruku godile proizvodnji.

Nizak vodostaj koči izvoz žitarica

Nizak vodostaj na Dunavu gotovo da je zaustavio izvoz srpskih žitarica. Isporuke robe kasne više od 90 dana, a stručnjaci smatraju da će se ovaj problem najviše osetiti na smanjenom deviznom prilivu. Tako da ono što se danas proda, do odredišta može da stigne tek sledeće godine. - Svi koji su na Dunavu, ali i na Rajni i Majni, imaju isti problem - objašnjava Vukosav Saković, predsednik Udruženja “Žita Srbije”. - Generalno, rečna i kanalska infrastruktura u Evropi je u lošoj situaciji, za razliku od onih država koje trguju morem i železnicom.