Pšenica prkosi klimatskim promenama
Zbog nedostatka satelitskog snimanja polja, teško je tačno utvrditi koliko je do sada u našoj zemlji posejano pšenice. Procena je da je ove jeseni pod tom kulturom između 550 i 580 hiljada hektara, kaže akademik Srbislav Denčić.

Najvažnije iz protekle nedelje:
Poljoprivrednim proizvođačima u Srbiji će u najkraćem mogućem roku biti isplaćena dugovanja za podsticaje za biljnu proizvodnju, izjavio je juče savetnik premijera za poljoprivredu Dragan Glamočić.
Evropska unija će pokrenuti novi program pomoći za skladištenje svinjskog mesa početkom 2016. kako bi podržala tržište svinjetine, saopšteno je 16. novembra posle sastanka ministara poljoprivrede EU u Briselu. To tržište se još ne oporavlja, dok se tržište mleka u EU stabilizuje, mada se očekuje da cena mleka nastavi da pada.
Ministri poljoprivrede i trgovine Snežana Bogosavljević Bošković i Rasim Ljajić posetili su juče farmu ALK-MB Pešter i u razgovoru sa poljoprivrednim proizvođačima tog kraja istakli da će vlada pomoći razvoj poljoprivrede, kao i zaštitu imena proizvoda sa oznakom geografskog porekla u cilju povećanja izvoza.
Dunja se u Srbiji proizvodi na oko 1.600 hektara, što je više nego pre 10 godina ali i manje nego osamdesetih.
Evroparlamentarci su odbacili kompromisno rešenje kojim se članicama EU dozvoljava da same odluče da li će ograničiti ili zabraniti prodaju i korišćenje genetski modifikovane hrane ili hraniva na svojoj teritoriji.
Pšenica bi, kako procenjuju stručnjaci, ove jeseni u Srbiji trebalo da bude zasejana na oko 550.000 hetara, uobičajenoj površini, sa koje se, u “redovnim” godinama dobija dovoljna količina žita za potrebe naše zemlje.