“Posna” setva žita

Tema

Pšenica bi, kako procenjuju stručnjaci, ove jeseni u Srbiji trebalo da bude zasejana na oko 550.000 hetara, uobičajenoj površini, sa koje se, u “redovnim” godinama dobija dovoljna količina žita za potrebe naše zemlje.

Sama setva, međutim, posle teške i sušne godine, sa nižim cenama ratarskih proizvoda, slažu se poljoprivrednici, daleko je teža nego ranijih godina.

U poslu oko setve, ovih dana angažovan je i Milenko Vukašinović, ratar iz Mošorina. Planira, kako objašnjava, da pšenicom zaseje desetak hektara, ali, sa šest hektara tek treba da “skine” kukuruz. ”Nismo dugo imali ovako nezgodnu setvu”, kaže Vukašinović.

”Kukuruz je slabo poneo, a i cena je loša, a o soji da ne govorim, i njoj je suša prepolovila rod. Znam da nije dobro, ali, sejem svoje seme, sa tavana. Ni đubriva nisam bacio mnogo, ali, nadam se da će u proleće stići neke pare od države, pa da to nadoknadim u prihrani”, dodaje Vukašinović. Vojisilav Malešev, ratar iz Kaća, takođe ukazuje na velike probleme koji će pratiti ovogodišnju setvu pšenice.

Pre svega, poljoprivrednicima će, kako kaže, problem praviti to što su cene njihovih proizvoda - kukurza i soje, niže nego prošle godine, a rod je gotovo duplo manji. Povećana je i cena sredstava za zaštitu bilja, pa i mineralnog đubriva, a uz to, mnogi ratari još čekaju na državne subvencije. ”Matematika je jasna”, izričit je Malešev.

”Prošle godine sam, po hektaru imao 12 tona kukuruza, ove godine je osam tona uspeh. Soje je lani bilo 2.200 kila po jutru, a ove godine toliko imam po hektaru. Mineralno đubrivo, koje se pre setve najčešće koristi - MAP, plaćali smo prošle godine 440 evra po toni, a sada je 530 evra”, kaže Malešev. Prof. dr Srbislav Denčić, sa novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, takođe ističe kako će, posebno manji poljoprivrednici, imati dosta problema u setvi pšenice.

”Vremenski uslovi za setvu su pogodni, kiše koje su pale su, posle suše ovlažile dosta zemljišta, pa će pšenica imati dobre uslove za razvoj”, kaže Denčić. On veruje da će se poljoprivrednici ipak odlučiti da zaseju pšenicu na dovoljno površina, pre svega zbog plodoreda, ali i zbog toga što se pokazalo da pšenica ne strada toliko od suše, kao što mogu da stradaju soja i kukuruz.

Izvor: Novosti