Sve manje vremena za zaštitu srpskih oranica

Tema

Rok za rešavanje pitanja prodaje zemlje strancima sve je bliži. Za razliku od dosadašnjih tumačenja stručnjaci Instituta ekonomskih nauka iz Beograda smatraju da Srbija i dalje ima mogućnost da zatraži izmenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji stupa na snagu 1. septembra 2017.

Stav ovog instituta zasnovan je na nedavno završenoj stručnoj analizi, koja je rađena na zahtev Pregovaračke grupe četiri (sloboda kretanja kapitala), i koja daje kompletnu sliku kakav uticaj bi mogla da ima promena regulative u ovoj oblasti. U Institutu kažu da nemaju mogućnost da iznose detalje studije, ali za Politiku su otkrili da postoji više razloga zbog kojih bi naša zemlja mogla da pokuša da povuče takav potez i zatraži odlaganje primene SSP-a, iako je neosporno da bi nam za pozitivan odgovor bila potrebna saglasnost svih 28 država članica EU. Osnovni razlog je činjenica da bi smo bili prva zemlja koja je pre ulaska u EU izjednačila prava kupovine zemlje kod stranih i domaćih fizičkih i pravnih lica. Taj podatak, kako kažu, može biti jedan od važnih elemenata u pregovorima. Verovatno se 2007. godine, kada je potpisan SSP, optimistički verovalo da ćemo u narednih deset godina ispuniti sve uslove za ulazak u EU i do tada rešiti pitanje vlasničkih odnosa. Jasno da se to neće dogoditi i da sada treba tražiti nove mehanizme kako da se ovakvi odnosi regulišu sa zemljom koja nije članica, napominju u Institutu, dodajući da bi EU, takođe, morala da zauzme stav da li bi u svim državama članicama i građani Srbije imali ista prava. Do sada se verovalo da bi naša strategija mogla da se zasniva na preuzimanju pojedinih rešenja iz zemalja EU, koje takođe nameću niz ograničenja po pitanju ko i pod kojim uslovima može da stekne pravo svojine nad poljoprivrednim zemljištem. Stav Instituta je da je Srbija jedinstven slučaj, tako da ni praksa ne postoji, mada su njihovom studijom obuhvaćena iskustva nekoliko predloženih država poput – Poljske, Rumunije, Hrvatske, Slovenije i Mađarske. Kako napominju, još neke važne pravne pretpostavke nisu ispunjene, restitucija nije do kraja završena – do jula 2016. godine vlasnicima je vraćeno svega 36.000 hektara poljoprivrednog i 3.900 hektara šumskog zemljišta. Postoji veliki broj nerešenih zahteva za povraćaj oko 10.800 hektara zemlje. Čak se ni ove informacije ne mogu uzeti kao potpune jer pojedine opštine ne raspolažu zvaničnim podacima. (Politika)