Mere i kontrola protiv pojave afričke kuge svinja

U Srbiji nije zabeležena pojava slučajeva afričke kuge svinja, a intenzivno se sprovode sve preventivne mere kako bi se izbeglo širenje bolesti iz susednih zemalja, rečeno je Tanjugu u Upravi za veterinu Ministarstva poljoprivrede. V.d direktora Uprave za veterinu Emina Milakara rekla je Tanjugu da je među tim merama i odstrel divljih svinja, započet u skladu sa planiranom dinamikom korisnika lovišta, koja je u nadležnosti Uprave za šume.

Srbija će izvoziti kukuruz u Indoneziju

Posle dogovora o izvozu pšenice u Egipat koji je najveći uvoznik žita na svetu, Srbija bi uskoro mogla da postigne dogovor o izvozu kukuruza u Indoneziju, rekao je ministar poljoprivrede Branislav Nedimović. Ministar je rekao da je posle 40 godina ponovo omogućen izvoz pšenice u Egipat, te da je nadležno egipatsko ministarstvo objavilo tender za uvoz pšenice. Nedimović kaže da su u toku razgovori sa Indonezijom o izvozu kukuruza. “U maju bi trebalo da imamo sastanak, ugovor je već spreman”, kaže Nedimović.

Duži rok za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta

Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović izjavio je da je izmenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu predviđeno da se zemljište u državnoj svojini izdaje u zakup na duži vremenski rok. Nedimović je, nakon obilaska gazdinstva Ignjata Stošića u Crvenoj Crkvi, u izjavi za novinare naveo da je izrada tog zakonskog dokumenta pri kraju, i dodao da će pomenuti rok za ratare značiti bar četiri godine, a za stočare će biti povećan na osam godina.

Može li se rakijom osvojiti svet

”Na našem tržištu, prema količini voća koje se godišnje preradi, egzistira, što u legalnim, što u nelegalnim tokovima, od 50 do 70 miliona litara voćnih rakija. Potencijal za proizvodnju je znatno veći, jer se dobar deo voća zbog nezainteresovanosti i ne iskoristi. I taj potencijal je između 90 i 100 miliona litara voćnih rakija”, kaže za Bizlife Ivan Urošević, predsednik Grupacije za proizvodnju žestokih alkoholnih pića u Privrednoj komori Srbije, inače i sâm proizvođač poznatog ”Zlatnog toka”.

Autohtone rase ovaca u Šumadiji

Kada je reč o autohtonim rasama ovaca, u Šumadiji se najviše gaji oplemenjena prelazna rasa sjenička ovca - nekadašnja pramenka. U Šumadiji se stočari sve više opredeljuju za ovu rasu ovaca jer su otpornije na mrazeve, ekonomski su isplativije od ostalih kada je ishrana u pitanju i imaju dobru plodnost. “Ta autohtona stara sjenička ovca pramenka sada je dosta poboljšana, najpre merino i virtemberg ovnovima. To znači da ima veće prednosti u odnosu na onu staru autohtonu pramenku.