Mraz oštetio maline, potrebna stručna pomoć države

Predsednik Asocijacije proizvođača malina i kupina u Srbiji Dobrivoje Radović rekao je da je u Zapadnoj Srbiji, u okolini Ivanjice, pored snega čija je debljina od deset centimetara do pola metra i više, jučerašnja jutarnja temperatura bila od minus osam do minus deset stepeni i da se štete na malinama već vide jer su sprljeni listići i mladi izdanci. - Ko je bolje obradio malinjake i kupine i gde su mladi lastari napredniji, veća je i šteta - rekao je Radović.

Otkupne cene mleka u konstantnom padu

Razgovori proizvođača mleka u Srbiji  i najvećeg otkupljivača kompanije “Imlek” u petak nisu mnogo urodili plodom. Posle kratkog sastanka jasno je da mlekare neće podići cenu, koja je trenutno 35 dinara za najkvalitetniju litru, dok mali otkupljivači plaćaju i 25 dinara. Inače, pre sedam godina, mleko je otkupljivano za 42 dinara po litri.

Dogovorene mere pomoći za uzgajivače svinja

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i odgajivači svinja dogovorili su u petak povlačenje 15.000 tovljenika koje će Robne rezerve preuzeti od odgajivača. - Napominjemo da je ovde reč o tovljenicima koji su se nalazili kod proizvođača a koji su ranije plaćeni takođe robnom razmenom - navodi se na sajtu Ministarstva. Farmeri će dobiti i nove količine kukuruza koje će im dodatno smanjiti troškove trenutne proizvodnje. Robne rezerve će obezbediti određene količine kukuruza koje će biti date kao pozajmica proizvođačima.

Pšenica se oporavlja od naglih vremenskih promena

Pšenica na području severnog Banata oporavila se od veoma niskih temperatura tokom marta i trenutno stanje je zadovoljavajuće. Obilnija kiša bila bi poželjna u narednom periodu, jer je pšenica u fazi vlatanja i početka formiranja stabla. Dosadašnje padavine održavaju odličnu zalihu vlage u dubljim slojevima, ali i optimalnu vlažnost u setvenom sloju. Protekli period bio je pogodan za pojavu biljnih bolesti, pa su na pšenici primetni simptomi sive pegavosti lista, pepelnice žita i rđe.

Zbog čega jaja iz Srbije ne mogu na tržište EU

U Srbiji ima oko deset velikih proizvođača konzumnih jaja, ali i veliki broj malih farmi. Na godišnjem nivou u našoj zemlji proizvede se oko 1,7 milijardi jaja. Ipak, osim prodaje na domaćem tržištu, proizvođači konzumnih jaja mogu da plasiraju svoje proizvode samo na regionalnom, tzv. tržištu zemalja potpisnica CEFTA sporazuma. Kada je u pitanju evropsko tržište, ono je za naše proizvođače nedostižno. “Najveća prepreka je primena Pravilnika o salmonelozi, odnosno sprovođenju kontrole i samokontrole. Pravilnik je relativno skoro usklađen sa Evropskom unijom.