Proizvodnja jagoda se isplati i na malim površinama

Iako je Topola voćarski kraj, mali broj voćara se opredeljuje za proizvodnju jagoda. Uglavnom su to sitne parcele, otvorenog ali i zatvorenog tipa a prodaja, kako stižu sorte na branje, traje dva meseca, tokom maja i juna. Porodica Vasiljević iz sela Gornja Trnava kod Topole pored voća kojeg gaje na više od 15 hektara bavi se i proizvodnjom jagoda. U dobroj godini ova porodica na 15 ari jagoda ostvari prinos i do pet tona. ”Isplati se gajenje jagoda i isplatiće se sve dok ima izvoza.

Počela prijava za podsticaje koje daju država i Svetska banka

Za mala poljoprivredna gazdinstva, ali i za preduzeća počela je prijava za novčane podsticaje koje daje država u saradnji sa Svetskom bankom. Maksimalni iznos koji jedno gazdinstvo bespovratno može da dobije je 25.000 evra, a firme 200.000 evra. Projekat, sa ukupnim budžetom od 38 miliona dolara, trajaće tri godine. Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović rekao je za RTS da je prva prijava na konkurs, koji je otvoren do 4. juna, stigla u sredu, kao i da može da konkuriše svako gazdinstvo.

Sve veće interesovanje za sredstva iz IPARD programa

Prošle godine je odobreno znatno više zahteva za dobijanje sredstava iz IPARD II programa u odnosu na ranije godine, pa je odobreno 320 zahteva. U godišnjem izveštaju koji sadrži informacije vezane za implementaciju IPARD mera, navodi se da je najveći broj zahteva podnet u Vojvodini, 66 odsto.
Kada je reč o zahtevima iz pojedinih mera, najveće interesovanje iz mere 1. bilo je za kupovinu traktora, jer se od ukupno 1.235 zahteva, 830 odnosilo upravo na traktore.

Pojačana kontrola izvoza voća i povrća za Rusiju

Uprava carina Srbije potvrdila je da sprovodi pojačane kontrole utvrđivanja srpskog preferencijalnog porekla voća i povrća namenjenog izvozu u Rusiju.
Izvoz voća iz Srbije u Rusku Federaciju ponovo je pod lupom javnosti, nakon što je policija nedavno uhapsila 68 osoba osumnjičenih da su na rusko tržište izvozili breskve i nektarine iz Evropske unije sa lažnim sertifikatima o srpskom poreklu.

Zbog lošeg vremena, rana setva kukuruza mora da se ponovi

Uslovi za prolećnu setvu u Srbiji ove godine su najgori u poslednjoj deceniji, pa će teško biti završena u optimalnom roku, a poljoprivrednici koji su požurili i kukuruz posejali u martu, moraće da ga ponovo seju. Naime, seme je zbog hladnog vremena i vlage istrulio, objašnjavaju poljoprivredni stručnjaci. Stručnjak za poljoprivredu Miroslav Malešević smatra da kukuruz ne treba sejati dok se temperatura zemlje u setvenom sloju ne stabilizuje na 10-12 stepeni, a ko požuri da završi posao moraće da presejava njivu.

Stručnjaci požuruju ratare da obave setvu što pre

Prolećna setva jarih poljoprivrednih kultura kasni zbog hladnog i kišnog vremena, pa stučnjaci sa novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo sada savetuju da ratari više ne čekaju, već da krenu u setvu kukuruza, soje i suncokreta. Nema više razloga za odlaganje, od naredne sedmice meteorolozi ponovo predviđaju kišu, pa u narednim danima setvu treba obaviti.